wo Kwibuka Umurongo: “Ntimutangazwe n’ibyo, kuko igihe kigiye kuza, aho abari mu mva bose bazumva ijwi rye, bakavamo, abakoze ibyiza bakazukira ubugingo, n’abakoze ibibi bakazukira gucirwaho iteka” (Yohana 5:28-29).
INTANGIRIRO: Bibiliya iratuburira kwirinda kwiga inzira z'abapagani no kwemera imyizerere yabo (Yeremiya 10:2). Plato, (427‐347 mbere ya Yesu) umuhanga mu bya filozofiya w'Umugereki, yari umuntu ukomeye cyane mu bisekuru bye no mu byakurikiyeho. “Plato yari filozofiya yiganje mu muco w'i Burayi mu binyejana byinshi. Intiti nyinshi zemeza ko Platon yagize ingaruka zikomeye ku mitekerereze y'abantu mu bihugu by'iburengerazuba kurusha undi muntu uwo ari we wese mu bupagani” (Alva Huffer, Systematic Theology, The Restitution Herald: Oregon, Illinois, 1969, p. 149).
"Platon yizeraga ko habaho kubaho kimwe no kudapfa k'ubugingo. Yizeraga ko ibintu ari bibi. Yigishije ko ubugingo bwandujwe n'umubiri n'isi. Yavuze ko kwezwa bishobora kugerwaho ari uko ubugingo bw'umuntu bwarekuwe mu mubiri kandi bukaba butandukanye n'isi" (Ibid. P. 150).
Igitekerezo cyubugingo budapfa cyatangiriye mubupagani, nyamara kirakorwa muri iki gihe n'amatorero menshi. Kuba Platon yemera ko ibintu ari bibi bikunze kugaragara mu bitabo by’amadini muri iki gihe. Ingingo isanzwe ivuga ku bugingo bujya mu ijuru iyo umuntu apfuye ashobora kuvuga ati: "nkuko igishishwa cy'amagi kimeneka kugira ngo kirekure inkoko imbere, ni nako umubiri wawe ugomba gutanga inzira yo kurekura umwana w'Imana imbere… naho abo bera bamaze gupfa bakarekurwa mu mibiri yabo…"
Bibiliya irasobanutse neza kubyerekeye uko umuntu apfa. Yigisha ko urupfu ari nk'ibitotsi umuntu adashobora gutekereza, kumva, cyangwa kwibuka. Ibi biremeranya na siyanse yubuvuzi kuko ubwonko bwumuntu buhagaritse gukora ibitekerezo byose ibyiyumvo birahagarara. Nta bwenge usibye ubwonko bukora, buzima.
Bibiliya ifite byinshi ivuga kubyerekeye ibihembo byabatagatifu. Ariko, byose bishingiye ku kugaruka kwa Yesu n'izuka rye. Niba abera muri iki gihe bishimira umunezero wo mwijuru, izuka ryaba ari anti-indunduro gusa aho gutaha kwiza kwabatagatifu. Kujya mwijuru iyo umuntu apfuye byaba ari nko gutinda mu birori byo kwizihiza abantu bose bamaze amasaha menshi bizihiza. Bibiliya ifite gahunda nziza cyane. Tuzahaguruka duhure na Yesu, kandi abera b'ingeri zose bazasenga kandi bishime hamwe.
Intore z'i Tesalonike zari zihangayikishijwe n'iherezo ry'abakiranutsi bapfuye. Intumwa Pawulo yabahumurije asobanura ko bazahaguruka kugira ngo bahure n'Umwami igihe azazira hamwe n'abera bazima. Niba bari basanzwe mwijuru, kuki atabahumurije nicyo gitekerezo? Ntabwo bari mwijuru, nuko Pawulo abereka izuka ryiza ryabatagatifu bose bazagaruka.
IKIBAZO CY'ISOMO
- Urupfu rusobanurwa gute muri Bibiliya? 1 Abatesalonike 4:13; Zaburi 13: 3.
- Bigenda bite kubitekerezo byacu iyo dupfuye? Zaburi 146: 3-4; Umubwiriza 9: 4-6, 10.
- Imyizerere imwe ni uko abapfuye bitegereza ababo kuva Ibi biremeranya na Bibiliya? Job 14:21.
- Dawidi yapfuye ahagana mu gihumbi mbere ya Yesu Mbere yaho Petero yavuze ko ari mugihe cye? Ibyakozwe 2:29, 34.
- Abera bazaguma mu mva kugeza ryari? Yobu 14: 12-14; 1 Abakorinto 15: 22-23.
- Ni nde uzotuma abapfuye bazuka? 1 Abatesalonike 4: 15-17.
- Abantu benshi bizera ko abapfuye basingiza Imana mwijuru muri iki gihe. Bibiliya ivuga iki kuri ibi? Zaburi 115: 17.